Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Europske države kroz prvu polovinu 19. st - Coggle Diagram
Europske države kroz prvu polovinu 19. st
Bečki kongres
studeni 1814. – lipanj 1815. – Beč – sastanak vladara i političara najutjecajnijih europskih zemalja
rasprave o uređenju Europe nakon Napoleonovog poraza
glavna osoba kongresa – austrijski kancelar Metternich
obnova (restauracija) „starog poretka”
Francuska vraćena u granice prije Napoleona
Sveta Alijansa – savez vladara Austrije, Pruske i Rusije
cilj: očuvanje postojećeg poretka i odluka donesenih na Bečkom kongresu
savez sklopljen u obliku deklaracije
predviđa intervenciju tamo gdje bi se poredak pokazao ugroženim
Francuska revolucija
Uzroci francuske revolucije
francusko društvo prije revolucije – 3 staleža: svećenstvo, plemstvo i ostali
povlašteni sloj – Prvi i Drugi stalež
2% stanovništva
ne plaćaju poreze
imaju sva politička prava
Treći stalež
98% stanovništva
nemaju politička prava
plaćaju poreze
žele jednaka prava kao prvi i drugi stalež
stari poredak (ancient regime)
druga polovica 18.st.
pad proizvodnje i smanjenje prihoda
prirodne katastrofe
financijski problemi
loša žetva, nerodica
produbljivanje krize
Prema revolucionarnim zbivanjima
proglašenje državnog bankrota
osnovali vlastitu Narodnu skupštinu – nekoliko dana kasnije preimenovana u Ustavotvornu skupštinu
brojni nemiri – kralj okuplja vojsku – pripreme za napad na Pariz
zastupnici Trećeg staleža napustili skupštinu
Parižani se organizirali i naoružali
svibanj 1789. – kralj Luj XVI. sazvao skupštinu Generalnih staleža
izglasati poreze
glasovanje po načelu jedan stalež – jedan glas
pripadnici Trećeg staleža traže promjenu načina donošenja odluka - glasovanje po načelu
jedan zastupnik – jedan glas
zahtjevi odbijeni
srpnja 1789. zauzeli tvrđavu Bastille (simbol starog poretka) – početak Francuske revolucije
Deklaracija o pravima čovjeka i građanima
građanstvo počelo organizirati Nacionalnu stražu
početak kolovoza – Narodna skupština izglasala zakon o ukidanju feudalnih povlastica
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina – temeljni dokument Francuske revolucije - 26.8.1789.
ističe slobodu i jednakost ljudi
narod – nositelj državnog suvereniteta
problem: ponajviše štiti interese bogatog građanstva
ishodište u izgradnji novih društvenih odnosa u Francuskoj
Političke borbe i suprotnosti među revolucionarima
ustavna monarhija
2 političke stranke
žirondinci
zastupaju interese bogatog građanstva
jakobinci
radikali
za potpuno uklanjanje kralja
predstavljaju sitno i srednje građanstvo
trodioba vlasti
prvi ustav 1791.
Francuzi prema imovini podijeljeni na aktivne i pasivne
VLAST
izvršna
kralj - ustavni vladar (potvrđuje i primjenjuje zakone)
GRAĐANI
sudska
sudovi (sude prekršiteljima zakona)
zakonodavna
zakonodavna skupština (izglasava zakone)
Rat i promjene
strah od širenja ideja Francuske revolucije i na druge monarhije u Europi – organiziranje nekoliko protufrancuskih koalicija
rujan 1792. – Bitka kod Valmyja – pobjeda francuske vojske nad prusko-habsburškom koalicijom
emigracija plemstva u monarhističke države po Europi
odlukom Konventa ukinuta monarhija i uspostavljena republika
od kolovoza 1792. na poticaj jakobinaca zasjeda Narodni konvent
Luj XVI. proglašen kriv za veleizdaju, osuđen na smrtnu kaznu (izvršena početkom 1793.)
sve češći sukobi žirondinaca i jakobinaca
Teror jakobinaca
uvedeno načelo obvezne mobilizacije
srpanj 1794. – jakobinci svrgnuti s vlasti – vlast preuzimaju žirondinci
rujan 1793. – teror (uhićenja, revolucionarni sudovi, pogubljenja)
– novi ustav – uspostavljen Direktorij (izvršno tijelo od 5 članova)
nasilno preuzeli vlast od žirondinaca
ukinuto opće pravo glasa i ponovno uveden imovinski cenzus
jakobinci osnovali Odbor javnog spasa (M. Robespierre)
unutarnji nemiri, proturevolucionarne djelatnosti rojalista
Posljedice revolucije
pad francuske monarhije označio početak globalnog opadanja apsolutne monarhije – sve više ju zamjenjuje republika
novi izvor vlasti – narod
početak širenja modernih ideologija – liberalizma i nacionalizma
slabljenje važnosti religije
početak „doba revolucija”
Proljeće naroda
Revolucija 1848./49. u Italiji
u Pijemontu i u Papinskoj državi pod pritiskom liberalnih snaga doneseni novi ustavi
ožujak 1848. – ustanci protiv habsburške vlasti u Milanu i Veneciji
sjevernotalijanske pokrajine udružene s Kraljevinom Pijemontom
bitka kod Custozze i bitka kod Navare : habsburška vojska pobijedila Pijemont
ožujak 1849. Mir u Milanu: državne granice vraćene na stanje prije 1848
siječnja 1848. revolucija u Kraljevstvu obiju Sicilija protiv dinastije Bourbon
“Rimska republika” – Giuseppe Garibaldi i Giuseppe Mazzini
Revolucionarna zbivanja u Beču 1848./49
suprotstavljanje Hrvata, Srba, Slovaka i Rumunja mađarskom hegemonizmu
ožujka 1848. revolucija u Beču: ostavka Metternicha, car Ferdinand I. - liberalna vlada
austrijski feldmaršal Radetsky pobijedio Pijemont i talijanske ustanike
Alfred Windischgrätz ugušio revoluciju u Pragu, zatim s Josipom Jelačićem
revoluciju u Beču
suprotstavljanje Talijana i Mađara habsburškoj vlasti
prosinca 1848. Ferdinand I. abdicirao u korist Franje Josipa I.
Austroslavizam
Česi nastojali izboriti ravnopravan položaj s Nijemcima u Češkoj
František Palacký - austroslavizam
lipanj 1848. Sveslavenski kongres u Pragu – Manifest europskim narodima
Mađarska revolucija 1848./49
rujna 1848. ban Jelačić prelazi Dravu i ulazi u Mađarsku
siječanj 1849. Jelačić i Windischgrätz zauzimaju Budimpeštu
travnja 1849. u Debrecenu Ugarski sabor svrgava Habsburgovce
proglašava republiku
Lajos Kossuth postaje prvim predsjednikom
Rusi ulaze u rat na strani Habsburgovaca
kolovoza 1848. bitka kod
Vilagosa
Rusi porazili Mađare
Kossuth pobjegao u inozemstvo
Mađari ne priznaju nacionalna prava narodima Krune sv. Stjepana - rat sa
Srbima
ožujka 1848. u Budimpešti proglašeno 12 zahtjeva
Uspon i pad Druge republike u Francuskoj
prosinca 1851. Luj Bonaparte napravio državni udar i sebe proglasio carem Napoleonom III.
vlast su u početku držali radikali, a zatim reakcionarne snage
predsjednik Luj Bonaparte
veljača 1848. revolucija u Parizu
kralj Luj Filip pobjegao
u Francuskoj proglašena Druga republika
Pokušaj ujedinjenja Njemačke
ožujka revolucija u Berlinu
kralj Friedrich Wilhelm IV. pristao na
donošenje ustava i sastavljanje liberalne vlade, ali je ubrzo ugušio revoluciju
svibanj 1848. u Frankfurtu osnovan Svenjemački parlament
najviše predstavničko tijelo njemačkih zemalja
donesen ustav
ujedinjena Njemačka proglašena carevinom
vlast je ponuđena pruskom caru, ali je on odbio pa se parlament razišao
Hrvatski narodni preporod
Hrvatska u preporodno doba (1815. - 1835.)
PROBLEM RAZJEDINJENOSTI HRVATSKIH ZEMALJA POČETKOM 19. ST.
regionalni identiteti autonomaštvo oslabljena svijest o narodnom zajedništvu
posljedice regionalizma
germanizacija
talijanizacija
mađarizacija
osnovana Kraljevina Ilirija
Dalmacija proglašena kraljevinom
nema nacionalne gospodarske politike
gospodarsko zaostajanje
DRUŠTVENE I GOSPODARSKE PRIIKE U BANSKOJ HRVATSKOJ I VOJNOJ KRAJINI U PRVOJ POLOVICI 19. ST.
razvoj gradova: Osijek, Sisak, Karlovac, Rijeka i Senj
razvoj građanstva: Andrija Ljudevit Adamić, braća Vranicani
slaba obrazovanost građana
poljoprivredna proizvodnja u Slavoniji
industrijska prerada u Rijeci
poljoprivredna zemlja
MAKSIMILIJAN VRHOVAC
zagovara priključenje Dalmacije banskoj Hrvatskoj
knjižnicu otvorio za javnost preteča
zagrebački biskup, političar i mecena
otvorio tiskaru
tiskao Temelji žitne trgovine Josipa Šipuša
potiče izgradnju Lujzijanske ceste Karlovac-Rijeka
MAĐARSKI HEDONIZAM
Sabor 1825. – 1827. rasprave oko pitanja jezika
mađarski uveden kao obvezni predmet
Josip Kušević: O municipalnim pravima i statutima kraljevina Dalmacije, Hrvatske i Slavonije
Sabor 1790.
METTERNICHOV APSOLUTIZAM U BANSKOJ HRVATSKOJ
„kočijaš Europe“
ne saziva sabore
jaka policija
cenzura i tajni agenti
germanizacija
BORBA ZA HRVATSKI JEZIK
Ivan Derkos: Duh domovine nad svojim usnulim sinovima
Matija Smodek predaje hrvatski jezik na Pravnom fakultetu u Zagrebu
Pavao Štos: Kip Domovine vu početku leta 1831.
Juraj Rukavina Vidovgradski, potkapetan Kraljevine, zahvalio se na hrvatskom jeziku
Antun Mihanović: Reč doovini o hasnovitosti pisanja vu domorodnom jeziku
Ilirski pokret - hrvatski narodni preporod (1835. - 1848.)
NACIONALNI, KULTURNI I POLITIČKI POKRET
PRAVOPISNA REFORMA LJUDEVITA GAJA
Ljudevit Gaj objavljuje Kratku osnovu horvatsko-slavenskoga pravopisanja
za ideju slavenske uzajamnosti i pisanje č, ć, š i ž
otpočinje Ilirski pokret stvaranje moderne hrvatske nacije
prijelaz iz feudalnog u građansko društvo
Ljudevit Gaj
GROF JANKO DRAŠKOVIĆ
pisac prvog hrvatskog političkog programa
Disertacija iliti Razgovor darovan gospodi poklisarom
za hrvatsku samobitnost u okviru H.M., u budućnosti Kraljevstvo Iliričko
OKUPLJANJE OKO ILIRSKOG IMENA
IZDAVANJE NOVINA I DANICE
Gaj izdaje Novine horvatzke s prilogom Daniczom Horvatszkom, Slavonszkom y Dalmatinszkom
preimenovanje u Ilirske narodne novine i književni prilog Danicu ilirsku
uveo novi pravopis i štokavštinu
oblikuje jedinstveni hrvatski književni jezik
OSNIVANJE KULTURNIH I GOSPODARSKIH INSTITUCIJA
Matica ilirska, preimenovana 1874. u Maticu hrvatsku
Narodni zemaljski muzej
Hrvatsko-slavonsko gospodarsko društvo mecena Juraj Haulik
Prva hrvatska štedionica
prva ilirska čitaonica u Varaždinu, Zagrebu i Karlovcu
u Sisku izvedena prva moderna drama Juran i Sofija/ Ivan Kukuljević Sakcinski
Kolo mladih rodoljuba
u Zagrebu odigrana prva opera Ljubav i zloba / Vatroslav Lisinski
POČETCI OBLIKOVANJA POLITIČKIH STRANAKA
Hrvatsko ugarska stranka
mađaroni
CILJEVI
za uvođenje mađarskog jezika
očuvanje staleža
promađarska politika
konzervatizam
PRISTAŠE
sitno plemstvo i turopoljsko
vođa - Levin Rauch
Narodna ilirska partaja
Narodna stranka
CILJEVI
za ujedinjenje hrvatskih zemalja u H.M.
protiv mađarskog hegemonizma
PRISTAŠE
IIlirici: Ljudevit Gaj, Janko Drašković, Dragutin Rakovac i Ljudevit Farkaš Vukotinvić
SRPANJSKE ŽRTVE
bečki dvor zabranjuje ilirsko ime Narodne novine
Uvođenje hrvatskog književnog jezika
na Zagrebačkoj akademiji otvorena katedra hrvatskog književnog jezika
„srpanjske žrtve“
Ivan Kukuljević Sakcinski prvi govor saborskog zastupnika na hrvatskom jeziku
zadnji hrvatski staleški sabor, uvođenje hrvatskog kao službenog jezika
Hrvatski nacionalni pokret - ban Josip Jelačić
Hrvatska u proljeće 1848. - zahtijevanja naroda
Pripadnici Narodne skupštine
i 25. ožujka 1848.
"želje naroda"
ožujka 1848.
velika narodna skupština u Zagrebu
Zahtijevanja naroda:
politički zahtjevi
prva točka - Jelačića za bana
Jelačićeva djelatnost do rata s mađarskom vladom
raskidanje državno pravnih veza Hrvatske i Ugarske
Bansko vijeće - prva hrvatska vlada
travnja 1848. ukinuti feudalni odnosi
uveo prijeki sud
izborni zakon
sabor potvrdio Jelačićeve proglase
lipanj 1848. zasjeda prvi hrvatski zastupnički sabor
trojedna kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije
austroslavizam - federalizacija Monarhije
Rat s Mađarskom vladom
Pregovori Hrvata i Mađara bez uspjeha
Jelačić 11. rujna 1848. prelazi Dravu
rat s Mađarima
Jelačić slama revoluciju u Beču
"zimska vojna"
poraz Mađara
rat završen porazom Mađara
"formalno" ujedinjenje hrvatskih zemalja
Oktroirani ustav - najava novog apsolutizma
Franjo Josip I.
OKTROIRANI USTAV
nova centralizacija države
zajamčio samostalnost Hrvatske u odnosu na Mađarsku
ožujka 1849.
ban Jelačić odgađao prihvaćanje carevih odluka
ban Josip Jelačić
visoki austrijski časnik i hrvatski ban
pod utjecajem Ljudevita Gaja pristao uz ilirski pokret
Tijekom revolucionarnoga razdoblja
pripojio Međimurje Hrvatskoj
imenovan upraviteljem Rijeke
imenovan namjesnikom u Dalmaciji
imenovan vrhovnim zapovjednikom u Vojnoj krajini
Napoleon - vojskovođa revolucije
najmlađi general francuske vojske
najveći neprijatelj Francuske – Velika Britanija
„spasitelj republike”
Napoleonov pohod na Egipat – uspješna kopnena ekspedicija, zauzet Kairo
zapovjedništvo nad vojskom u uspješnom pohodu protiv Habsburške Monarhije u sjevernoj Italiji – dokinuta Mletačka Republika
britanska blokada Sredozemlja
pomorska bitka kod Abukira 1798. - poraz Francuza
Vojskovođa revolucije slama revoluciju
Napoleon po povratku iz Egipta izveo državni udar
ukinuta republika – ponovna uspostava monarhije
uzeo carsku titulu
nastavljeno s građanskim reformama u duhu revolucije
kasnije plebiscitom izabran za doživotnog konzula
konkordat s papom Pijom VII.
srušena vlast Direktorija i uspostavljena vlast tročlanog Konzulata (Napoleon prvi konzul)
Građanski zakonik
proklamira brojne pozitivne ideje Francuske revolucije
preuzet kao temelj modernog građanskog društva i u brojnim drugim državama
odvojeno crkveno od građanskog prava, osigurano pravo na slobodu rada
Građanski zakonik (Code civil) - ukinute sve društvene povlastice i priznato pravo na vlasništvo
Kontinentalna blokada - gospodarski rat
Bitka kod rta Trafalgara – pobjeda britanske mornarice (Horatio Nelson) nad francuskom
gospodarski rat protiv Velike Britanije – uvođenje kontinentalne blokade
nametnuta svim zemljama nad kojima je Napoleon imao nadzor
pokušaji kršenja, porast krijumčarenja…
zabrana uvoza iz Britanije i izvoza u Britaniju
Pohod na Rusiju i Napoleonov slom
Francuzi ušli u napuštenu Moskvu – ruska zima – Napoleon naredio povratak – znatni gubitci
Bitka kod Leipziga – koalicija europskih sila porazila Napoleona – Bitka naroda
izbjegavanje velikih sukoba s Francuzima
povlačenje u dubinu, uništavanje svih izvora opskrbe (taktika spaljene zemlje) – Mihail Kutuzov
uhićen – prognan na otok Elbu – povratak dinastije Bourbon – nezadovoljstvo naroda
iskoristio Napoleon – tzv. „vladavina 100 dana”
pohod protiv Rusije – najveća vojska do tada
Bitka kod Waterlooa 1815. – Napoleonov vojni slom
povod za napad: kršenje kontinentalne blokade
zatvoren na otok Svetu Helenu – umro 1821.
Razvoj građanskog društva u Europi
građansko društvo
ukinuta podjela na staleže
Mijenjaju društvenu strukturu
prosvjetiteljstvo
francuske i američka revolucija
Napoleonovi ratovi
industrijske revolucije
revolucije 1848./49.
