Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Industrijalizacija - Coggle Diagram
Industrijalizacija
Radništvo i radnički pokreti
Uvjeti rada
radno vrijeme 14-16 sati
radni uvjeti u tvornicama-vrlo teški
male plaće a veliki troškovi
masovita seljenja iz ruralnih područja u gradove
Socijalno pitanje i njegovo rješavanje
u početku radnici su se sami organizirali
nakon toga se radništvo pobunilo
ljudi su uveli štrajkove
katolička crkva je osnivala institucije i humanitarna udruženja
državne vlasti su ublaživale težke položaje radnika
neki su poslodavci nastojali povećati sigurnost radnika
Prva socijalistička učenja
analizirali su socijalne probleme stanovništva i predlagali im rješenja
najpoznatiji autori su ili Saint-Simon, Charles Fourier i Robert Owen
predlagali su niz mjera koje bi dovele do društvene jednakosti
pomicali su socijalizam
"Proleteri svih zemalja, ujediniti se!"
Njemački teoričari-Karl Marx i Friedrich Engles
Karl Marx
Friedrich Engles
kapitalisti-poslodavci i poduzetnici
radnici-proleteri
zagovaranje potpunog ukidanja privatnog vlasništva i prelazak tvornica i strojeva u ruke radnika
Sloj revolucionarnih ideja-nastanak socijaldemokracije
opsada Pariza 1871.godine
prva radnička država-72 dana
Industrijske revolucije
Početnici industrijalizacije
porast stanovništva-potražnja za odjećom
parni stroj usavršio je James Watt 1764.
parni stroj
James Watt
Zašto je industrijalizacija započela u Engleskoj?
stabilna vlada
bogata prirodnim resursima
dobar geografski položaj
gusta mreža riječnih kanal
niej bilo unutarnjih carina
Koje su se promjene dogodile u prometu?
Englez George Stephenson-parna lokomotiva(1814.)
Amerikanac Robert Fulton-parobrod(1807.)
parna lokomotiva
Parobrod
Posljedice industrijalizacije
stanovništvo se udvostručilo tijekom 19.st.
urbanizacija-širenje gradskog načina života
primjena parnog stroja u rudnicima, tvornicama i prometu-učinkovitija izvodnja i brži prijevoz
građevinski poduzetnici u najamni radnici-novi društveni sloj
nestanak feudalizma
ekološki problemi
Gradovi su postali veći
Urbanizacija
nastale su gradske četvrti
ljudi su se selili u grad iz sela
porast broja stanovnika i gradova
gradski način života se širio
Razvoj modernih gradova
veliko uređenje gradova
Beč i Zagreb su se zadovoljavali manjim zahvatima
London-prva željeznička stanica na svijetu
Zagreb-primjer urbanizacije
spajanjem Gradeca, Kaptola, Nove Vesi i Vlaške ulice započeo urbani razvoj-1850.g.
plinara i paromlin-prvi industrijski pogoni
obnova grada poslije potresa 1880.g.
izgradnja novih zgrada i industrija
zelena potkova
