Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Fluvijalni i marinski procesi - Coggle Diagram
Fluvijalni i marinski procesi
Reljef oblikuje voda koja teče s viših prema nižim dijelovima Zemljine površine.
Erozija
je mehaničko dijelovanje vode koja izbije na površinu i oblikuje riječne reljefne oblike
Riječe erozijske oblike
nasteje u dijelovima korita sa većim padaom, kada je tečenje i transportna moć najjača pa tekućica prenosi najkrupnije fragmente stijena koje abradiraju korito stvarajući ih.
Akumulacijski fluvijalni oblici
nastaju u dijelovima tokagdje opada njegova transportna moć i odvija se taloženje materijala i stvaranje njih
U gornjim, strmim dijelovima tokova prevladava produbljivanje korita i dolina
dubinskom erozijom
, dok je
bočna erozija
kojomse korito širi slabo izražena.
Kod vodopada voda pada slobodnim padaom a kod slapova ona postupno otječe preko niza kaskada.
Bijela Rijeka nedaleko od mijesta Karin u zadarskom zaleđu
Poseban tip vodopada i slapova nastaje na
sedarnim barijerama
krških tekućica. Njihovo osnovno obilježje je rast sedre, koja nastaje taloženjem otopljenog kalcijeva karbonbata oko algi i mahovina u vodi.
Piraterija
je posljedica presjecanja tekućicin prvotni slijev se smanjuje zbog otjecanja tekućica prema novom porječju
Dijelovi toka rijeke
Voda koja nakon tečenja u podzemlju izbija na površinu u obliku
izvora
na kontaktu propusnih i nepropusnih stijena.
Zbog sporijeg otjecanja vode i sve jačeg dijelovanja bočne erozije korito postaje sve šire pa počinje oblikovati riječne zavoje -
meandre
Postupno, kao rezultat bočne erozije, na vanjskoj strani meandra dolazi do njihova spajanja pa stari dio korita zaostaje u obliku srpastog udubljenja -
mrtvice
Na mjestima gdje u koritima tekućica postoje manje zapreke ili izbočenja na njihovoj nizvodnoj strani dolazi do taloženja materijala i oblikovanja uzdužnih
sprudova
, a oni nekad izbiju na površinu u obliku
riječnih otoka
poznatijih pod imenom ade
Naplavne ravnice
nastaju tijekom visokih vodostaja kad se tekućice izlijevaju iz svojih korita i plave dno dolina.
Delte
nastaju na ušću tekućica u mora i jezera na mjestu gdje njihova transportna snaga u potpunosti prestaje. Nastanku delti pogoduje plići i mirniji dijelovi mora i jezera
Mehaničko dijelovanje vode u morima i jezerima u najvećoj mjeri ograničeno je na uzak pojas kopna -
obala
Rad valova poznat je pod nazivom
abrazija
, a njezini su učinci vidljivi gotovo na svim obalama
Erozijski oblici
S vremenom valna potkapina raste, a stijene iznad nje postupno se urušavaju stvarajući strmi odsjek -
klif
Zaljevi
će se oblikovati na dijelu obale gdje se nalaze stijene različite mehaničke otpornosti, zbog lakše podložnosti mekših stijena.
Otporniji dijelovi obala zaostaju u obliku
rtova, poluotoka
te manjih stjenovitih masa koje mogu biti potopljene, ali i viriti na površinu -
hridi
. Takvo djelovanje valova naziva se
selektivna abrazija
Akumulacijski oblici
Nastaju u plitkom podmorju ili na samoj obali, a najčešće su to
žala
nstala na krajevima zaljeva i
sprudovi
u plitkom podmorju
Mjesto gdje sprudovi povežu manje otočiće s kopnom zovemo
prevlake (tombola)
Vrste obala
Glavno obilježje
potopljenih tektonskih obala
jest da potopljeni dio nije izmjenjen abrazijom. Potopljen tektonske obale mogu nastati potapanjem epirogenog ugiba, rasjedne zone, vulkana, vulkanskih otočnih lukova ili potapanjem borane zone.
Potopljene erozijske obale
nastaju potapanjem erozijskog reljefa, a dijele se na fluvijalne, krške, eolske i glacijalne.
Estuarij
potopljene su riječne doline koje se ljevkasto šire prema moru, a
rijasi
također predstavljaju potopljene riječne doline, ali su duži i strmih strana.
Delte
su prostrane nanosne ravnice, nastale taloženjem fluvijalnog mterijala na riječnom ušću. Potapanje ledenjačkih dolina nastaju
fjordovi
, duboki i uski morski zaljevi strmih strana, a karakteristični su za zapadne obale Skandinavskog poluotoka.
Koraljne obale
nastaju u tropskim, prozračnim morima do dubine od 50m. Taj tip obale nastaje kao posljedica nakupljanja koralja, životinjskih organizama koji žive u mnogim kolonijama, a razmnožavaju se pupanjem, prirasli uz podlogu.
Razvedenost obale predstavlja odnos njezine zračne i stvarne dužine izmeću krajnjih točaka.
Kontinentski otoci
nalaze se u blizini kopna od koji su odvojeni i imaju sličnu floru i faunu kao kopno od kojeg su odvojeni
Oceanski otoci
udaljeni su od kontinenta i obično su grupirani na podmorskim uzvisinama