Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
MINERALI - Coggle Diagram
MINERALI
NESILIKATI
obilježja
Nesilikati su minerali koji nisu sastavljeni od silkatnih skupina
Čine mali postotak zemljine kore
jednostavne strukture
ekonomski su važni
metalni izvori i nemetalni proizvodi
Šest skupina
Nesilikatne skupine
SAMORODNI
Minerali koji su po kemijskom sastavu čisti kemijski elementi
Samorodni elementi u prirodi dolaze: bakar, srebro, zlato, platinski metali, antimon, arsen, željezo, živa, selen, telur, sumpor, ugljik i aluminij
Koriste se za proizvodnju nakita i katalizatora
KARBONATI
Soli karbonatne kiseline
Nastaju taloženjem iz toplih i hladnih voda, ili preobrazbom već postojećih minerala.
Izgrađuju veći dio sedimentnih stijena.
Predstavnici: kalcit i dolomit
Kalcit
Jedan od najčešćih i najraširenijih minerala.
Mineral građen od kalcijeva karbonata (CaCO3) u obliku heksagonskih kristala.
najviše ga ima u sedimentnim slojevima Zemljine kore
Izgrađuje: vapnenac, mramor, sige, lapor...
Biokemijski nastaje pomoću djelovanja organizama i mikroorganizama koji imaju ljušture od CaCO3
Dolomit
Bijele je boje.
Čini pukotine eruptivnih stijena i u rudnim žilama kao pratilac nekih ruda.
izada nakita, sirovina za cement, prašak za zavarivanje željeza i čelika i izvor magnezijvog oksida
rezervoar nafte
U hortikulturi dolomit i dolomitni vapnenac dodaju se tlima zbog smanjivanja kiselosti
OKSIDI
Spojevi kisika s drugim kemijskim elementima.Kisik čini 47% litosfere što ga čini najzastupljenijim
Najvažniji oksidi su :led, kvarc, hematit, ilmenit, kromit, magnetit), korund i spineli.
Gospodarski važni (primjena u građevini i farmaciji, proizvodnja keramike…)
Led-najvažniji među oksidima jer otapa druge minerale, djelomičnim ili postpunim isparavanjem H2O minerali opet kristaliziraju.
kalcedon
led
kvarc
HIDROKSIDI
spojevi elemenata s hidroksilnom skupinom OH-
unutar slojevitih rešetki prevladavaju slabe Van der Walsove sile i duž tih ravnina je izražena kalavost
mala tvrdoća i gustoća
razlikuju se hidroksidi željeza (limonit) i hidroksidi alumnija (boksit)
SULFIDI
veliki broj minerala u prirodi, samo neki grade stijene
najpoznatiji: Pirit (FeS2)
pirit, galenit (PbS) halkopirit (CuFeS2)
PIRIT
SULFATI
soli sulfatne kiseline
predstavnici: gips i anhidrit gips
bezbojan ili bijel, ali može se naći obojan zbog primjesa
FOSFATI
apatit-glavni predstavnik
SILIKATI
Zajednički element je silicij.
Osnovna građevna jedinica su SiO 4 tetraedri
Nezosilikati, ciklosilikati, Sorosilikati, inosilikati, filosilikati, Tektosilikati
NEZOSILIKATI
velika gustoća, tvrdoća, slaba kalavost
Olivni, granati, sillimanit-andaluzit-kijanit
IZOMORFIJA-ista kristalna struktura, različit kemijski sastav
SOROSILIKATI
rijetki minerali
Epidot
boja: najčešće zelen, još žut, tamnosiv, crn
Stijene: najčešće metamorfne stijene (škriljavci)
Upotreba: dragi kamen, ukrasni kamen
CIKLOSILIKATI
Turmalini
Imaju promjenjiv kemijski sastav
izduženi kristali,
Boja: bijela, ružičast, plava, zelena, crna
turmalinsko sunce-radijalno zrakasti agregati
piezoelektričan-mehanička naprezanja uzrokuju pojavu električnog naboja
piroelektričan-zagrijavanjem kristali na jednom kraju postaju pozitivno nabijeni, na drugom
negativno
INOSILIKATI
savršena kalavost
prizmatskog, stapičastog i stubičastog oblika
Pirokseni, amfiboli
FILOSILIKATI
pločast i listićav izgled, savršena kalavost.
Ako između mreža u ravnini uđe voda, povezanost kristalnih mreža slaba
Tinjci, bioti, kloriti, serpentiniti, minerali glina
TEKTOSILIKATI
Feldspati:2 niza-alkalijski feldspati i plagioklasi
Najvažniji petrogeni elementi.
Čine 75% Zemljine kore
SVOJSTVA: velika tvrdoća, slaba topljivost i talivost, složen kemijski sastav
Uglavnom kristalizacijom magme pri visokim temperaturama, rijeđe kristalizacijom iz hidrotermalnih otopina, metamorfozom, alteracijom, trošenjem.
Metamorfoza-mijenja se sastav minerala ovisno o uvjetima tlaka i temperature, dobije se novi mineral.
POSTANAK
Razlikuju se po fizičko-kemijskim svojstvima.
OBLIK-štapićast, igličast, prizmatski, listićav...(ovisno o tlaku i temperaturi tijekom nastajanja minerala)
BOJA-idiokromatski ili alokromatski.
Idikokromasti-obojani vlastitom bojom tvari iz koje su se kristalizirali.
Alokromatski-boja rezultat neke strane tvari u mineralu
SJAJ-sposobnost materijala da odbija i lomi svjetlost.
KALAVOST-sposobnost lomčjenja minerala na manje dijelove pod određenim ravninama.
TVRDOĆA-Mohsova ljestvica-10 primjera minerala poslagani prema tvrdoći.
Oni izgrađuju stijene, te su tako sastavni dio atmosfere. Mineralogija je podznanstvena disciplina geologije koja sistematizira minerale, opisuje njihov oblik, kemijska i fizička svojstva...
Mogu se svrstati u 7 kristalnih sustava.
karakterizira ih kristalna rešetka
KRISTAL-pravilna unutrašnja građa
AMORFNI-nepravilna unutrašnja građa
Minerali imaju određen kemijski sastav i mogu se zapisati kemijskom formulom.
Dijele se na silikate i nesilikate.
Primjena: izrada optičkih kablova, kvarcni satovi, proizvodnja kovina i slitina, industrija, energenti, proizvodnja nakita
Podjela prema nastanku: Terestrički-nastali duboko na visokim temperaturama i tlakovima. Oni se dijele na petrogene i na rudne minerale.
Ekstraterestrički-došli na Zemlju iz svemira padom nekog svemirskog tijela. Dijele se na lunarne i meteoritske.
Sintetički minerali-nastali djelomičnim ili potpunim ljudskim djelovanjem.
Mineral je kemijski element ili spoj koji je u pravilu kristaliziran i koji je nastao djelovanjem geoloških procesa.
ILI
Mineral je prirodna, homogena, čvrsta tvar određene unutrašnje građe ili strukture, kemijskog sastava i fizikalnih svojstava
Sudjeluju u vulkanskim erupcijama i tektonskim pokretima, a procesi korozije i erozije uvjetovani su njihovim svojstvima.Najzastupljeniji elementi u Zemljinoj kori su kisik i silicij.
