Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Mažuranići - Coggle Diagram
Mažuranići
Ivan Mažuranić
Rođen 11.kolovoza 1814. u Novom Vinodolskom
Pohađao je osnovnu školu u rodnom gradu
Završio je gimnaziju u Rijeci te upisao studij filozofije i prava u Zagrebu
Nakon završetka studija se preselio u Karlovac gdje je otvorio odvjetnički ured
U Karlovcu postiže vrhunac svog književnog stvaranja, piše pjevanja za Osmana
Svoju prvu pjesmu ,,Pisma od Vinodolca školana" je napisao sa 14 godina
Govorio je njemačkim, hrvatskim, francuskim, starogrčkim, latinskom, talijanskom, češkim, mađarskim, poljskim i engleskim jezikom
objavljuje svoje najznačajnije djelo - ep Smrt Smail Age Čengića
Davao je instrukcije te tako upoznao svoju ženu Aleksandru Demeter
Imali su 7. djece
Izmislio riječi sladoled, nosorog, velegrad...
Ilirska načela i borba protiv mađarizacije
1861.u Beču postaje kancelar dvorske kacelarije cara
Uveo tjelesnu i zdravstvenu kulturu u škole
Proveo je 32 reforme
imenovan za bana, ,,ban pučanin"
Uveo jedinstvenu školu za djevojčice i dječake
Umro je u naslonjaču s knjigom u rukama 4.kolovoza 1890.
Ivana Brlić Mažuranić
Vidi veliki uzor u svome djedu Ivanu
Rodila se 18. travnja 1874.u Ogulinu
Do 18. godine živjela je u Zagrebu
S 14 godina piše dnevnik
se vjenčala sa Vatroslavaom Brlićem
Imala je 7. djece
Zbirku pripovjedaka i pjesama za djecu ,,Valjani i nevaljani" izdala je 1902. godine u vlastitoj nakladi
godine piše roman za djecu ,,Čudnovate zgode šegrta Hlapića"
Njezinim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka ,,Priče iz davnine", objavljenu 1916. godine
Često nazivana ,,hrvatskim Andersenom"
Voljela je fizičke aktivnosti, a posebno lov
4.puta je bila nominirana za Nobelovu nagradu
Patila je od depresije te počinila samoubojstvo, 21. rujna 1938.
Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti primila ju je za svoju (dopisnu) članicu, kao prvu ženu kojoj je dodijeljena takva čast
Obitelj koja je živjela od obrađivanja zemlje i vinogradarstva
Najveći trag u hrvatskoj kulturi su ostavili Antun, Ivan i Matija
Antun
Bliski Gajev suradnik
Uključio Ivana u ilirski pokret
Leksikograf i filolog
Pet sinova
Matija -
autor prvog hrvatskog putopisa ,,Pogled u Bosnu"
Prezime po biljci Majoran ili
Mažuran
Mažuran se nalazi i na obiteljskom grbu