Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
Priroda - Coggle Diagram
Priroda
Opskrba tijela životinja hranjivim tvarima i kisikom
disanjem u tijelo unosimo kisik
hranjive tvari se iz hrane prenosi u stanice
u vodi životinje dišu kroz škrge
na kopnu životinje dišu sa dišnim organima
dišni organi: nosna šupljina, dušnik, pluća i dušnice
-udisanjem se unosi kisik, a izdisanjem se izbacuje ugljikov dioksid
pluća su sustavljena od mnogobrojnih plućnih mjehurića
sustav za optok krvi sastoji se od srca i krvnih žila
krv je gusta, crvena i neprozirna
tok krvi kroz krvne žile zove se krvotok
srce je šuplji mišićni organ smješten u prsnoj šupljini
krvne žile koje iz srca nazivaju se arterije
najtanje krvne žile nazivaju se kapilare
vene su krvne žile koje donose krv prema srcu
štetne tvari krvlju se prenose od svih stanica tijela do bubrega, gdje se mokraćom izlučuje iz tijela
Razmnožavanje životinja
može biti spolno i nesplono
mužjaci imaju muške spolne žljizde, sjemenike, u kojima se stavraju spolne stanice spermiji
ženke imaju jajnike, iz zrelih jajašca odlaze cjevastim organom- jajovodm
stapanje jezgara spermija i jajne stanice naziva se oplodnja
većina životinja koja živi u vodi ima vanjsku oplodnju
stoga kopnene životinje imaju unutarnju oplodnju
žene ribe ispuštaju u vodu od nekolika stotina do nekoliko milijuna jajašca, koja se nazivaju ikrom
mužjak na njih ispušta ''mliječ'' koji sadržava mnoštvo spermija
ptice imaju unutarnju oplodnju
-t o znači da se moraju pariti
nakon oplodnje oplođeno se jaje spušta niz jajovod
potpuno dobiva tvrdu vanjsku ovjnicu-vapnenu ljusku
ptića mogu biti čučavci, kao roda ili ''potrkušci'' kao pile
sisavci se razmnožavaju s ženskim organom maternicom i i unosom spermija
Ponašanje životinja
životinje na svijet oko sebe reagiraju određenim ponašanjem
instikt je nasljeđena ponašanja životinja
neke životinje provode samotnjački život
skup kukaca je roj
skup ptica je jato
skup vukova je čopor
skupina tuna ili srdela nazivamo plove
predvodinik je u čoporima uglavnom mužjak koji je najjači i največi
najsloženiji život skupina čine združeni kukci
u kridima ili u životinjama koje žive samotnjačkim životom mužjak mora zavoditi ženku prede drugim mužjacima, taj procea zove se udvaranje
komunikacija : govor tijela, glasanje, mirisom i svjetlosnim signalom
brojni sisavci se mogu dresirati
nepovoljne životne uvjete izbjegavaju seobom ili mirovanjem
Prehrana je pola zdravlja
hrana koju unosimo se razgrađuje na hranjive tvari
bjelančevine su mliječni proizvodi
najbrže dobivamo hranu koja se naziva ugljikohidrati
masti su najbogatije energijom
voda čini 70% našeg tijela i nužna je za život
hranjive tvari koje nam ne daju energiju niti su nisu gradivene nazivaju se vitamini
zaštitne tvari nas štite od bolesti
mineralne tvari isto treba naše tijelo zato što ga gradi
vlaknaste tvari se dobivaju iz hrane biljnog podrijetla
bitno je imati tijelovježbu u svakodnevnom danu
Uzgoj i zaštita životinja
stočarstvo se bavi uzgojem domaćih životinja
govedarstvo je najvažnije grana stočsrstva
svinjogojstvo obuhvaća uzgoj svinja
peradarstvo je grana stočarstva koja se bavi uzgojem peradi
ribarstvo je grana stočarstva koja uzgaja ribe
ovčarstvo je grana stočarstva koje se bavi uzgojem ovaca
nestanak vrsta je čovjekova zasluga
-čovječja ribica je kralježnjak koji je zaštićen
dabar je zaštićeni glodavac
listopad je Svjetski dan zaštite životinja
Piroda uvod
prirodne znanosti
priroda i prirodne pojave
tvari
biologija
kemija
fizika
živa bića se rađaju, žive i rastu, hrane, kreću, razmnožavaju, koriste energiju, dišu, stare i umiru
neživa priroda: tlo, stijene, voda, zrak planeti...
živa priroda: biljke životinje, ljudi, alge, glive i bakterije
Kretnja životinja
-kretanje je najvidljivije obilježlje životinja
s vremenom su se oklolišu prilagodili i njihovi organi za kretanje
kralježnjakov sustav ograna za kretanje čine kosti i mišići
ribe su vodene životinje odlično prilagođene plivanju
njezine prilagodbe su: vretenasti oblik tijela, peraje i plivaći mjehur
ptice i žabe imaju prilagodbu s kojom mogu plivati u vodi koje se nazivaju plivaće kožice
ptice imaju razvijene prilagodbe za letenje: lagane i šuplje kosti, krila i perje
životinje na kopnu trče, hodaju, skaču i gmižu
živtionje koje žive na stablima imaju pandže
Životinje i njihova prilagodba
-energija se dobiva iz hrane
razgradnja hrane naziva se probava
zadaća probavila jest razgradnja
biljožderi(koji jedu biljke), mesožder (koji jedu meso), svežderi( koji jedu sve)
gotovi svi kralježnjaci imaju zube, ali su zubi sisavaca raznoliki
probavni sustav sastoji se od: jezika, ždrijela, jednjaka, jetre, želudac, gušterača, tanko crijevo, debelo crijevo i izmenti otvor
biljožderi sisavci imaju široke pretkutnjake i kutnjake
sisavci mesožder imaju zube koljače, derače i sjekutiće
-sisavci mesožderi imaju zube pretkutnjake, kutnjake i sjekutiće
Pubertet
pubertet je razdoblje tjelesnog, spolno i psihičkog sazrijevanja
promjena pokreće od hipofiza - žlijzda smještena ispod mozga
ona počinje proizvoditi određene tvari koje krvlju dolaze u sve dijelove tijela te tvari zovemo hormoni
dečkima se glasnice zadebljaju pa glas postaje dublji to zovemo mutiranje
možemo pretpostaviti da je pubertet vrijeme tjelesnog sazrijevanja
ženski spolni organi : maternica, jajnici, jajovod, rodnica
menstroacija se poavljuje svakih od 28 do 32 dana
muški spolni organi: sjemenovodi, spolni ud, sjemenki i mokraćno- spolna cijev
intimna higijena je važna u pubertetu
Cvijet građa i uloga
cvijet je spolni organ
cvijet je građen od: čaška, lapa, plodnice tučka, latica,vrata tučka, njuška tučka, prašničke niti ,prašnica i prašnika
skup više cvijetova na jednoj cvijetnoj stapci predstavljaju cvat
biljke mogu biti jednospolne i dvospolne
prema spolu mogu biti jednodomne i dvodomne biljke
cvijet se može samooprašivati ili se starnooprašivati
čvjak obavlja umjetno oprašivanje
proces spajanja ženske i muške jezgre zove se oplodnja
nakon oplodnje dolazi do razvoja ploda
Uzgoj i zaštita biljaka
umjetna gnojiva i sredstva za zaštitu bilja
humems je najplodnije tlo
kompost je stajski gnoj i zelena gnojidba
s problemom zaštite bilja od štetnika i bolesti suserće se svaki poljuprivredni proizvođač, a proizvodi je uporabom kemijskih, biotehničke, biološke i fizikalnih mjera
uporaba kemijskih sredstava, pesticida se podrazumjeva kemijska zaštita
najbolje rezultate i dodatne prinose daje samo integrirana zaštita
povrtlarstvo je grana poljoprivred koja se bavi uzgojem povrća
voćarstvo je grana poljiprivrede koja se bavi uzgojem voća
ratarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem žitarica i industrijskog bilja
Problemi i teškoće sazrijevanja
svakodnevno pijenje alkohongo pića u večim količinama jest alkoholizam
osnovni sastojak alkoholna pića jest etanol
alkoholičar je osoba ovisna o alkoholu, svoj život u potpunosti podređuje alkoholu
nikotin je štetna tvar koja djeluje na mozak i tako stvara ovisnost
katran se taloži u plućima te uništava osjetljivo plućno tkivo i izaziva rak pluća
pasivno pušenje je kada pušač ne samo ugrožava svoje zdravlje nego i izdravlje drugih blizu njega
narkomani su ljudi ovisni o drogama
droge uništavaju tvoje cijelo tijelo
Čovjekove životne potrebe
čovjek je prirodno i biološko biće
čovjek je društveno biće
čovjek je misaono biće
čovjek je svijestan svojim dijelovanjem
ljudske potrebe: hrana, knjige, građenje strojeva, zaosnovanje obitelji....
ljudi imaju svoja ljudska prava kao pravo na školu, život, prehranu itd.
ljudi osim prava imaju i svoje obaveze
Iz života biljke cvijetanjače
biljke s cvijetom nazivamo biljke cvijetnjače
biljke cvijetnjače imaju podzemne organe i nadzemne organe
podzemni organi :korijen
nadzemni organi: stabljika,list, cvijet i plod
nespolni organi: korijen, stabljika i list
spolni organi: cvijet i plod
u plodu cvijetnjače nalazi se sjemenka
Kako je i zašto čovjek počeo pripitomljavati i uzgajati životinje i biljke
čovjek je još od davnih vremena pripitomljavo životinje
čovjek ih je razmnožava parenjem
vrsta je skupina životinja koja se može međusobno razmnožavati
kada je čovjek uspio uzgojiti veći broj jedinki sa željenim osobinama koje su se djelomično razlikovale od vrsta u prirodi naste su pasmine
križanje pasmina je kada se dvije različite pasmine razmnožavaju
biljke nemaju pasmine one imaju sorte
sorte koje su nastle križanjem različitih sorti nazivaju se križnici
Jednostanični i mnogostanični organizmi
živa bića nazivaju se organizmi
jednostanični organizmi su mikroskopskih veličina pa ih nazivamo mikroorganizmima
organizmi građeni od velikog broja stanica naziva se mnogostanični organizmi
stanice - tkivo - organ - sustav organa - organizam
sve žive stanice imaju mogućnost dijeljenja - dioba
dioba jednostaničnog organizma omogućuje razmnožavanje
Kako su građene životinje
od biljaka uzamaju gotovu hranu
većina životinja se kreće za hranom
dijele se na kralježnjake i bezkralježnjake
kralježnjaci: ribe, vodozemci, gmazovi, ptice i sisavci
bezkralježnjaci su: rakovi, kukci, bekušci i mekušci
građa kralježnjaka: glava, trup i udovi
Spoznavanje prirode
-sve što vidimo golim oko se naziva
makrosvijet
-sitni, našem oku nevidljivi dijelovi prirode čine
mikrosvijet
-dijelovi mikroskopa: okular, tubus, stalak, objektiv, stolić, mali vijak, veliki vijak, kondenzor, izvor svjetlosti
-mikroskop je preparat s kojim se može vidjeti mikrosvijet
-ako želimo nešto gledati na mikroskopu moramo prvo uzeti predmetno stakalce kapnemo kap vode koju smo uzeli pomoću kapaljke, u vodu pincetom ili iglicom stavimo uzorak koji ćemo promatrati onda uzorak pažljivo pokrijemo pokrovnim stakalcem
Uloga korijena
korijen iz tla upija vodu s otopljenim mineralnim tvarima
korijen učvršćuje biljku u tlo i čuva hranjive tvari
difuzija je proces miješanja različitih tvari koje dođu u dodir
Osmoza je prolazak vode kroz polupusnu membranu iz prostora gdje je ima više u prostor gdje je ima manje
korijenov tlak je sila kojom voda prolazi iz stanice korijena u žile korijena, a iz njih u žile stabljike
Listovi i njegova građa
listovi su nespolni organi biljka cvijetnjača
imaju dvije strane lista gornja tamnija koja se zove lice i donja svjetlija koja se zove naličje
listovi su građeni od plojke, lisne žile, peteljke i baze peteljke
na lisnoj plojci se mogu uočiti lisne žile
mikroskopirajući poprečni presjek mogu se vidjeti: gornja pokožica lista,gusto poredane stanice s kloroplastom, provodne žile, rijetko poredane stanice s kloroplastima, donja pokožica lista i puč
Živa bića građena su od stanica
stanice su osnovna građevina i funkcionalna jedinica svih živih bića
osnovna građa stanice: jezgra, citoplazma i stanična membrana
stanice mogu biti biljne i životinjske
građa biljne stanice: kloroplast, vakiola, citoplazma, jezgra, stanična membrana i stanična stijenka
Građa korijena
dijelovi korijena: provodna žila, vršne stanice u diobi, korijenova dlačica i korijenova kapa
vrste korijena: čupav, razgranat, vretenast i repast
deblji dio korijena je glavni korijen
tanji ogranci koji se granaju od glavnog korijena je bočno korijene
Stabljika i njezina građa
vrste stabljika: nadzemna i podzemna
nadzemne: zeljasta i drvenasta
podzemna : gomolj, lukovica i podanak
građa drvenaste stabljike: kora, drvenasti dio stabljike, godove i srčiku
Stabljika i njezina uloga
ona nosi listove, cvjetove i plodove
te provodi vodu i hranjive tvari kroz biljku
proces podizanja vode u uskim cjevčicama naziva se kapilarnost
transpiracija je pojava ispuštavanja vode iz listova i stabljike u obliku vodene pare
Od sjemenke do biljke
grah je građen od supke, sjemena lupina, izdanka i korjenčića klice
biljke mogu biti jednosupnice i dvosupnice
klijanje je rast i razvoj mlade biljke iz klice
List i njegov uloga
fotosinteza: ugljikov dioksid + voda + (svijetlost klorofila) = šećer +kisik
u stabljici i korijenu se taloži škrob
biljke dišu : šećer+ kisik+ (stanično disanje)= ugljikov dioksid + voda+ energija
Plod- građa i uloga
građa ploda: sjemenka i usplođe
plod štiti sjemenjke dok se razviju
plodovi mogu biti: sočni ili suhi
Proizvodnja i potrošnja hrane u nas i u svijetu
problem proizvodnje i potrošnje hrane je to što dvije trećine ljudi gladuje,a jedna trećina je pretila
neke zajednice pomažu sa donacijama hrane
skupine: visokrazvijene zemlje, srednje razvijene i nerazvijene zemle