Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

VODE NA KOPNU - Coggle Diagram

- - - - najveća prirodna jezera formirana su u krškim predjelima Gorske i primorke Hrvatske
      - primjeri
        
        Vransko jezero (kod Biograda)
        
        nastalo potapanjem polja u kršu
        
        jezero s okolicom je park prirode
        
        Vransko jezero ( na otoku Cresu)
        
        najveća prirodna akumulacija pite vode u hrvatskom kršu
        
        vodoopskrba Cresa i Lošinja
        
        Crveno jezero
        
        najdublja jezera u Hrvatskoj
        
        Modro jezero
        
        Prokljansko jezero
        
        nastalo potapanjem dijela riječne doline zbog transgresije Jadranskog mora
        
        Plitvička jezera
        
        kompleks od 16 jezera
        
        Ramasarska konvencija
    - - uglavnom se nalaze u dinarskom području, a većina ih je izgrađena zbog iskorištavanja hidroenergije
      - šljunčara (šoderica)
        
        umjetna jezera nastala na mjestima vađenja šljunka
      - primjeri
        
        Dubravsko
        
        najveće umjetno jezero
        
        Peručko jezero
        
        velika akumulacija
        
        Lokvarsko, Bajer
        
        izgrađeni za potrebe hidroenergetskog sustava Vinodol
        
        Krušćičko jezero
        
        najveće jezero u Lici
  - - - najveći ribnjak
- - - - 62% hrvatskih voda
      - riječna mreža je vrlo razgranata
      - sve rijeke tog slijeva pripadaju porječju Dunava, koje odvodnjava 58% teritorija naše zemlje
      - rijeke odlikuje površinsko otjecanje, manji pad korita i mirniji tok s meandrima
      - rijeke crnomorskog slijeva
        
        DUNAV
        
        izvire u gorju Schwarzwaldu
        
        druga je najdulja europska rijeka-2857 km
        
        dio plovnog puta Rajna-majna-Dunav
        
        čini prirodnu granicu sa Srbijom
        
        Vukovar-najvažnija riječna hrvatska luka
        
        tok Dunava u Hrvatskoj ima pluvijalan režim, a na vodostaj utječe Drava koja se kod Aljmaša ulijeva u Dunav
        
        pritoci:Drava i Vuka
        
        SAVA
        
        dva izvorišna kraka: Sava Bohinjka i Sava Dolinka, koje izviru u Sloveniji
        
        ušće: Srbija, Beograd
        
        duga 945 km
        
        na velikom dijelu svog toka granična je rijeka s Bosnom i hercegovinom
        
        2/3 Save u Hrvatskoj je plovno
        
        luke: Sisak (na obali Kupe), Slavonski Brod, Jasenovac i Slavonski Šamac
        
        pluvijalan režim s maksimumom u ožujku i studenom
        
        riječno korito je neuređeno, a oscilacija vodostaja velika, pa je plovidba otežana
        
        pritoci:
        
        desni: Kupa i Una
        
        lijevi: Sutla, Krapina, Lonja (čijem porječju pripadaju Česma, Pakra i Ilova) te Orljava
        
        KUPA
        
        najdulja je rijeka koja izvor i ušće ima u Hrvatskoj-296 km
        
        na 120 km granična rijeka sa Slovenijom
        
        pluvijalan režim
        
        kraj Ozlja izgrađena hidroelektrana
        
        prva hidroelektrana panonsko-peripanonskog prostora
        
        plovna samo u kratkom dijelu
        
        najvažnije rijeke kupskog porječja:Korana, Mrežnica, Dobra te još važni pritoci su Glina i Odra
        
        DRAVA
        
        od 707 km, 505 km nalazi se u Hrvatskoj
        
        prirodna granica s Mađarskom i vrlo malim dijelom sa Slovenijom
        
        izvire u talijanskom dijelu Dolomita
        
        nivalno-pluvijalni i pluvijalno-nivalni režim
        
        pogodna za hidroenergetsko iskorištavanje
        
        pritoci:
        
        desni: Bednja i Karašica
        
        lijevi:Mura
    - - 38%hrvatskih voda
      - tekućice tog slijeva su kraće, s manje pritoka, ali imaju veći pad
      - veći pad ih čini pogodnijim za hidroenergetsko iskorištavanje i na njih otpada oko 60% potencijalnih vodnih snaga Hrvatske
      - dio Gorske Hrvatske koji pripada jadranskom slijevu karakerizira podzemno otjecanje, a sve rijeke tog područja su ponornice
      - Lika (78 km)-druga najdulja europska ponornica
      - Jadransko-crnomorska razvodnica prolazi bilima Dinarida
      - primjeri:
        
        Lika i Gacka
        
        najdulje ponornice
        
        Pazinčica
        
        jedina veća ponornica u Istri
        
        Vrljika
        
        Ljuta
        
        Neretva
        
        najdulja rijeka jadranskog slijeva
        
        nivalno-pluvijalni režim
        
        Cetina
        
        najveći hidroenergetski potencijal
        
        Gubavica
        
        najdulja rijeka jadranskog slijeva koja cijelom duljinom protječe Hrvatskom
        
        Krka
        
        veći dio toka rijeke proglašen nacionalnim parkom
        
        poželjna turistička odredišta
        
        porječje:Guduča i Čikola
        
        Zrmanja
        
        Rječina
        
        jedine dvije stalne tekućice u Kvarneru
        
        Dubračina
        
        istarske rijeke: Mirna, Raša, Dragonja i Butoniga