Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

VODE NA KOPNU, NIKOLINA ĐAKOVIĆ, 4.O - Coggle Diagram

- - - - 38%
      - Tekućice su kraće s manje pritoka, ali imaju veći pad.
        
        Veći pad ih čini pogodnijima za hidroenergetsko iskorištavanje i na njih otpada 60% potencijalnih vodnih snaga Hrvatske.
      - Dio Gorske Hrvatske koji pripada ovom slijevu karakterizira podzemno otjecanje, a sve rijeke tog područja su ponornice.
        
        Najdulja je rijeka Lika (78km), druga najdulja europska ponornica.
      - Jadransko-crnomorska razvodnica prolazi bilima Dinarida.
      - Razvodnica je Jadranskome moru najbliža kod naselja Mrzla Vodica.
      - NERETVA
        
        Izvire u Dinaridima BiH
        
        Najdulja rijeka ovog slijeva
        
        Posljednjih 20 km njezina toka je
        plovno
      - CETINA
        
        Najveći hidroenergetski potencijal
        
        Obilno pritjecanje podzemnih voda u
        korito
        
        Gornji tok potopljen Peručkim
        akumulacijskim jezerima
        
        U donjem dijelu toka slap Gubavica
      - KRKA
        
        Veći dio toka proglašen nacionalnim
        parkom
        
        Rabi se za vodoopskrbu Šibenika
        
        Plovna za turističke brodove
    - - 62%
      - Sve rijeke tog slijeva pripadaju porječju Dunava, koje odvodnjava 58% teritorija naše zemlje.
      - Riječna mreža je razgranata
      - Rijeke odlikuje površinsko otjecanje, manji pad korita i mirniji tok s brojnim meandrima.
      - Najveće rijeke rubno su položene i imaju ulogu prirodnih granica između Hrvatske i njezinih susjeda.
      - DUNAV
        
        Sve rijeke pripadaju porječju Dunava
        
        Izvire u gorju Schwarzwald (Njemačka)
        
        Druga najdulja europska rijeka
        
        Dio plovnog puta Rajna-Majna-Dunav
        
        Prirodna granica sa Srbijom
        
        Pluvijalni režim u Hrvatskoj
        
        Najveći prosječni protok
        
        Uz Dravu, važna pritoka mu je Vuka
      - KUPA
        
        Najdulja rijeka koja ima izvor i ušće u
        Hrvatskoj
        
        Najvažniji pritok Save, izvire u Gorskom kotaru
        
        Granična rijeka sa Slovenijom
        
        Plovna od ušća Odre do svog ušća
        
        Pluvijalni režim
      - DRAVA
        
        Izvire u talijanskom dijelu Dolomita
        
        Izmjenjuju se nivalno-pluvijalni i
        pluvijalno-nivalni režim
        
        Prirodna granica s Mađarskom
        
        U okolici Varaždina tri hidroelektrane
        
        Plovna od Terezina Polja
        
        Luka: Osijek
      - SAVA
        
        Dva izvorišna kraka: Sava Bohinjka i
        Sava Dolinka
        
        Izvire u Sloveniji, granična rijeka s BiH
        
        Najdulji tok u Hrvatskoj, 2/3 toka je plovno
        
        Luka: Sisak i Slavonski Brod
        
        Manja pristaništa: Jasenovac i Slavonski
        Šamac
        
        Pluvijalni režim s maksimumom u ožujku
        i studenom
        
        Neuređeno riječno korito
- - - - Tektonska
        
        Erozijska
        
        ledenjačka i riječna akumulacijska
      - Razmjerno su malobrojna i nisu velikih površina
      - Raspored i podrijetlo prirodnih jezera rezultat je geoloških, klimatskih i tektonskih zbivanja u postglacijalnom razdoblju.
      - Krška jezera nastala su na manje propusnim dolomitskim stijenama ili flišnoj podlozi, a mogu nastati i taloženjem sedre u koritima rijeka.
      - VRANSKO JEZERO (Biograd)
        
        Nastalo potapanjem polja u kršu
        
        Jezerska voda je blago bočata
        
        Sjeverozapadna jezera sa statusom ornitološkog rezervata
        
        Jezero s okolicom je park prirode
      - VRANSKO JEZERO (Cres)
        
        Najveća prirodna akumulacija pitke
        vode u kršu
        
        Koristi se za vodoopskrbu Cresa i
        Lošinja
      - CRVENO JEZERO
        
        Najdublje jezero
        
        Pokraj Imotskog
        
        Nastalo na mjestu podzemnih krških
        šupljina kojoj se urušio strop
        
        Visina stijena pukotine 519 m, a
        maksimalna dubina vode 270 m
      - MODRO JEZERO
        
        Nastalo na mjestu podzemnih krških
        šupljina kojoj se urušio strop
        
        Pokraj Imotskog
        
        Najdublje jezero
        
        Osilacije su ponekad tolike da presuši
      - PLITVIČKA JEZERA
        
        Nastala zadržavanjem riječne vode
        sedrenim barijerama
        
        Kompleks od 16 jezera
        
        Najveće jezero Kozjak
      - PROKLJANSKO JEZERO
        
        Na Krki
        
        Nastalo potapanjem dijela riječne doline zbog transgresije Jadranskog mora
        
        Najveće među riječnim jezerima
      - Krška jezera, močvare, depresije, mora, kriptodepresije
    - - Akumulacijska
        
        Ribnjaci
        
        Sportsko-rekreacijska
      - Nastala su potapanjem proširenih riječnih korita, dijelova krških i flišnih polja.
      - Šljunčare
        
        Jarun i Bundek u Zagrebu
        
        Šoderica kod Koprivnice
        
        Jezera pejzažne arhitekture
        
        Maksimirska jezera i Trakošćansko jezero
        
        Nastale nakon što je riječna voda protjecanjem kroz propusni sloj ispunila rupe nastale eksploatacijom šljunka u blizini riječnog korita.
        
        Rekreativna funkcija
      - AKUMULACIJSKA JEZERA
        
        Služe kao spremnici vode potrebne za rad hidroelektrana i vodospreme za vodoopskrbu
        
        Jezero Butoniga u Istri
        
        Za potrebe hidroelektrana na Dravi (u sjevernoj Hrvatskoj) izgrađena su tri jezera: Ormoško, Varaždinsko i Dubravsko.
        
        Perućko jezero izgrađeno je na rijeci Cetini
        
        U Gorskoj Hrvatskoj izgrađena su jezera: Kruščica, Lokvarka, Bajer i Sabljaci.
      - RIBNJACI
        
        Umjetna jezera namijenjena uzgoju slatkovodne ribe
        
        Najveći ribnjaci: Jasinje, Šiščani, Končanica, Poljana, Pakračka i Breznica.
      - MOČVARE
        
        Nalaze se u polojnim prostorima
        
        Nastaju u uvjetima otežana otjecanja površinskih voda
        
        Veliki je broj močvara isušen zbog plodnoga tla
        
        Zamočvarena područja: Kopački rit, Lonjsko polje, Crna mlaka, Jelas-polje, Čepićko polje i okolica Vranskog jezera kod Biograda.
      - DUBRAVSKO JEZERO
        
        Najveće umjetno jezero
        
        Na rijeci Dravi
      - PERUČKO JEZERO
        
        Velika akumulacija
        
        Na rijeci Cetini
      - JASINJE
        
        Najveći ribnjak
        
        U Jelas-polju