Please enable JavaScript.
Coggle requires JavaScript to display documents.
ENERGIJA (OBLICI ENERGIJE ((Energija je fizička veličina. Oznaka za…
ENERGIJA
OBLICI ENERGIJE
Energija je svojstvo tijela da obavi rad. Energiju ne vidimo, ali prepoznajemo njezine učinke kroz gibanje tijela i međudjelovanje tijela.
-
Mjerna jedinica energije je džul koji označavamo velikim slovom J,prema engleskom fizičaru Jamesu Prescottu Jouleu.
Fosilna su goriva trenutačno najvažniji izvor energije na Zemlji.Te izvore energije nazivamo neobnovljivi izvori energije. Ti izvori energije se ne obnavljaju, što znači da ne mogu trajati vječno.
Obnovljivi izvori energije su energija vjetra, solarna energija, energija vode, energija biomase i geotermalna energija skrivena u tlu našeg planeta. Te energije ima u izobilju i trebalo bi ju što više iskorištavati.
Energija vode energija je gibanja vode koju u hidrocentralama i elektranama na plimu i oseku pretvaramo u druge oblike energije.
Energije koju tijela ili čestice imaju dok su u međudjelovanju nazivaju se gravitacijska potencijalna energija, elastična potencijalna energija, nuklearna energija, električna energija, kemijska energija, unutarnja energija, toplinska energija itd.
PRETVORBE ENERGIJE
Energija ne može nestati ili nastati ni iz čega, ona može prelaziti s tijela na tijelo, može prelaziti iz jednog oblika u drugi te se može pohraniti. To opisuje jedan od temeljnih zakona u prirodi koji se zove zakon o očuvanju energije.
Kinetičku energiju, gravitacijsku potencijalnu energiju i elastičnu potencijalnu energiju jednim imenom nazivamo mehanička energija.
Zakon očuvanja mehaničke energije možemo iskazati izrazom Eu=Ek+Egp+Eep pri čemu je ukupna energija jednaka zbroju kinetičke energije i potencijalnih energija.
Ovaj zakon vrijedi kada nema pretvaranja mehaničke energije u druge oblike. To vrijedi za izolirane sustave koji ne izmjenjuju energiju s okolinom.
Ovaj zakon primjenjujemo u primjerima u kojima zanemarujemo rad potreban za svladavanje sile trenja jer je vrlo malen.
-
RAD
Rad je djelovanje sile duž puta. Oznaka za rad je veliko slovo W,što dolazi od engleske riječi work,a mjerna jedinica za rad je džul.
Rad ovisi o putu na kojem djeluje sila. Što je put veći, to je i rad veći. Rad je razmjeran putu. W∼s
Rad ovisi o sili koja djeluje na tijelo. Što je sila kojom djelujemo na tijelo veća, to je i rad veći. Rad je razmjeran sili. W∼F
-
Mjerna jedinica rada je džul, a on je jednak umnošku 1 N i 1 m. Rad = sila⋅put 1 J je rad koji obavlja sila od 1 N duž puta od 1 m.
U tom slučaju rad izračunavamo umnoškom težine tijela i visine na koju ga podižemo. Stoga možemo zapisati: W=G⋅h W=m⋅g⋅h
SNAGA
Vrijeme je fizička veličina. Označavamo ga slovom t.Osnovna mjerna jedinica za vrijeme je sekunda, znak s. Vrijeme mjerimo satom.
Snagu označavamo s P ,engleski Power
Koliko je puta obavljeni rad veći, toliko je puta veća snaga. Vrijedi i obratno. Koliko je puta obavljeni rad manji, toliko je puta manja snaga. P∼W
Koliko je puta dulje vrijeme obavljanja rada, toliko je puta manja snaga. Vrijedi i obratno. Koliko je puta kraće vrijeme, toliko je puta veća snaga. P∼ 1/t
Snaga je količnik rada i vremena u kojem se taj rad obavlja. P=W/t Mjerna jedinica je vat,oznaka je W.
-
KINETIČKA ENERGIJA
-
Kinetičku energiju označavamo s Ek,a mjerna jedinica je džul.
Od dvaju tijela jednakih masa, veću kinetičku energiju ima ono koje se giba većom brzinom.
Od dvaju tijela koja se gibaju jednakom brzinom, veću kinetičku energiju ima tijelo veće mase.
-
-
-
RAD NA KOSINI
Alati i strojevi koje koristimo u svakodnevnom životu čine nam obavljanje rada lakšim. Jedan od tih alata je i kosina.
Kosina je svaka koso postavljena greda ili kosa ravnina kojom se tijelo može podići ili spustiti s jedne visine na drugu.Uspinjače, stube i ceste kojima se uspinje ili spušta također su kosine.
Obavljeni rad odnosno promjena gravitacijske potencijalne energije pri podizanju tijela uvis jednak je obavljenom radu odnosno promjeni gravitacijske potencijalne energije pri pomicanju tijela duž kosine. W1=W2 F⋅l=G⋅h Zanemarimo silu trenja.
Za podizanje tereta pomoću kosine koristimo se silom onoliko puta manjom od težine tereta koliko je puta duljina kosine veća od njezine visine. F:G=h:l