Please enable JavaScript.

Coggle requires JavaScript to display documents.

Historija Bosne i Hercegovine (KASNI PALEOLITIK 14.000 - 10.000 g.p.n.e.,…

- - - - ENEOLITIK, Bakreno doba 3.500-2.200 g.p.n.e.
        
        BRONZANO 2.200-750/700 g.p.n,e.
        
        ŽELJEZNO 1200-600 g.p.n.e.
        
        Širenje pisma, prijelaz iz prethistorije u historiju
        
        Ilirska plemena:
        Dezitijati, Mezeji, Daorsi
        Delmati, Japodi, Ardijejci, Autarijati, Deuri i Deretini
        
        Tetovirali se (geo.kružnice, križ. polumjesec), imali polifonijsku narodnu muziku, pričali jezikom sličnom albanskom, bavili se uzgojem ovaca, svinja i koza
        
        Arheološka nalazišta naselja i grobova. U sklopu naselja imamo gradine (čvrsto opasana naselja na brežuljcima sa kiklopskim zidovima kao na akropoli u Ošanićima kod Stoca) i sojenica (Bihać, Bos. Gradiška). Vezano za grobove, imamo grobne humke, tumuluse od zemlje ili kamenja pogotovo kod Glasinačkog polja. Lokalitet Pod kod Bugojna izdvaja se nalazom iz IV/V st. pne sa umbro-ertrutskim natpisom na zemljanoj posudi koje je najstarije pisano svjedočanstvo u Bosni i Hercegovini.
        
        U blizini Bihaća imamo japodske urne posmrtne
        
        Ilirski helenizam kod Ilira vidimo preko gradina u selu Ošanići kod Stoca na rječici Radimlji koje je bilo sjedište Daorsa, najsjeverniji ogranak helenističkog stabla
        Taokđe imamo podudarnost ilirske i grčke mitologije (Daortha, Ilirios, Polifem i Galateja)
        Najveće veze uspostavlja u 4. st. pne.
        Kaciga iz 3/2 st. pne iskopane kod Daorsa ima natpis vlasnika PINNES na grčkom.
        Na novčićima piše DAORSON i lađa što svjedoči o pomorstvu razvijenom kod Daorsa.
        Otkriven je i depo sa kalupima za izlijevanje minijaturnih metalnih figura i ukrasnih elemenat (orlova krila, zvijezde s Olimpa, sfinge, golubove, zmijske glave...)
        
        Veće teritorijalne zajednice; Političke i kulturne sinteze višeg reda kreiraju Iliri naseljeni od jadranske obale do toka Morave od Albanije do Istre
        
        Doba rimskih vojnih pohoda protiv Ilira:
        229 p.n.e. Rimljani osvajaju ilirske otoke na obali Jadransko mora
        168 p.n.e. Rimljani razbili državu ilirskog kralja Gentiusa
        
        p.n.e. osvajaju ilirski grad Delminium (kod Duvna)
        
        135 p.n.e. porazili Ardijejce, ilirsko gusarsko plemen koje je naseljavalo desnu obalu Neretve koji su protjerani u unutrašnjost gdje su izumrli
        129-119 p.n.e. trajao dugi, iscrpljujući rat protiv Japoda, završio učvršćenjem rimske vlasti u Iliriku
        35-39 p.n.e. Car Oktavijan koristi gerilsku borbu i poražava Delmate čime car okupira sve ilirske zemlje
        Delmati kasnije u ustanku nakratko osvajaju Salonu, glavni grad antičke Dalmacije
        
        6-9 p.n.e. zadnji čin ilirske drame: Batonski ustanak/Bellum batonianum gdje su desijatski breučki Baton, ujedinili sva ilirska plemena u zajednički otpor. Bilo je oko 800.000 ustanika, sa 200.000 elitnih boraca i 9.000 konjanika. Zadnja bitka desila se kod grada Ardub (Vranduk?) gdje su se ilirske žene sa djecom bacale u požar da ne dopadnu ropstva
        Skršen Batonski ustanak, a Ilirik podijeljen na Panoniju i Dalmaciju
        
        2 događaja važna za sudbinu Ilira: provala Kelta koji su savladali ilirska plemena, međutim vraćaju se u Podunavlje nakon poraza od Grčke. Druga stvar je osnivanje grčkih kolonija na Jadranu na početku IV stoljeća što je otvorilo put bržim osvajačkim akcijama Rima, ali promijenila i mat., duh., kult. i pol. izgled ilirskih plemena.
        
        Dolaze nove grupe: vučedolska, lasinjska, kostolačka i badenska
        
        ratovi česti, metal skuplji, Bosna u dobrom položaju zbog ruda, šuma, planina, dubokih usjeka
        
        Promjene u proizvodnji i društvenoj organizaciji
      - Doba obilježeno naseljavanjem novodpridošlih grupa crnomorskih stepskih nomada, iskorjenjivanjem zatečenih neolitskih kultura i ustaljivanjem novopridošlih grupa od kojih za Bosnu najvažnije: vučedolska, lasinjska, kostolačka i badenska
      - Metal dolazi sa sjevera, koristi se paralelno sa kamenom i keramikom
    - - Vinčanska: sj-ist. Bosna
      - Kakanjska; Obre kod Kaknja
      - Lisičićka: Lisičići kod Konjica
      - Posavska: Donji Klakar kod Bosanskog Broda i Donja Mahala kod Orašja
      - Butmirska: Butmir (zdjele, vaze, žrtvenici, zemunice, lov, stočarstvo, poljoprivreda)